Red riječi u rečenicama s pomoćnim glagolima

U ovoj lekciji smo objasnili red riječi u rečenicama sa jednim glagolom. U rečenicama sa dva glagola se ne mijenja mnogo toga, osim što ćemo sada drugi glagol imati na kraju rečenice. Koji glagol ide prvi? Koji se mijenja kroz lica? U kojoj formi stoji glavni glagol? Šta je uopšte glavni glagol? Sve to će biti objašnjeno u ovoj lekciji.

U njemačkom jeziku se glagoli između ostalog mogu podijeliti u “pomoćne glagole” i “glavne glagole”. Glavni glagoli su u suštini skoro svi glagoli, a pomoćnih je tek nekoliko. Primjeri za glavne glagole bi bili voziti, jesti, spavati, živjeti, trčati, hodati, sjediti, igrati itd., dakle sve što može da stoji samostalno, dok s druge strane imamo pomoćne glagole, od kojih nas za sada samo zanimaju modalni glagoli, kao i pomoćni glagoli u perfektu haben i sein.

Modalni glagoli

 

können

müssen

dürfen

wollen

sollen

möchten

ich

kann

muss

darf

will

soll

möchte

du

kannst

musst

darfst

willst

sollst

möchtest

er/sie/es

kann

muss

darf

will

soll

möchte

wir

können

müssen

dürfen

wollen

sollen

möchten

Ihr

könnt

müsst

dürft

wollt

sollt

möchtet

sie/Sie

können

müssen

dürfen

wollen

sollen

möchten

Prevodi:

moći/znati

morati

smjeti

htjeti

trebati

željeti

Forme modalnih glagola se moraju znati u svim licima. Ovi glagoli su jako važni i koriste se konstantno u svakodnevnom govoru. Kao što se može vidjeti iz prevoda ovi glagoli se i u našem jeziku koriste veoma često.

U rečenicama u kojim imamo više od jednog glagola važi pravilo kao u rečenicama s jednim glagolom da nemamo uvijek isti red riječi, ali da imamo nekoliko “fiksnih pozicija” kojih bismo se trebali pridržavati kako bismo smanjili broj grešaka u rečenicama. Red riječi je sličan onom iz rečenica sa jednim glagolom, samo što sada imamo i drugi glagol, koji stoji na kraju rečenice u infinitivu. Infinitiv je osnovni glagolski oblik i u njemačkom jeziku obično završava na -en kao npr. schlafen, lesen, schreiben, essen, fahren, lernen, laufen, gehen itd.

NEKOLIKO PRIMJERA

 

Ich kann kommen.

 

(Ja) Mogu doći.

 

Mario möchte spielen.

 

Mario želi igrati.

 

Ihr dürft schlafen.

 

(Vi) Smijete spavati.

U ovim primjerima se vide modalni glagoli können, möchten i dürfen na drugom mjestu i promjenjeni kroz lica, dok je glavni glagol zadnja riječ u rečenici. Naravno, u ovim rečenicama imamo samo po tri riječi, ali su ove tri pozicije za nas fiksne:

  1. subjekat
  2. pomoćni glagol
  3. zadnji: glavni glagol u infinitivu

Sve ostalo poput priloških odredbi i objekata bi bilo između modalnog glagola i glavnog glagola. I dalje važi pravilo da vrijeme uvijek stoji ispred mjesta, a objekat poslije priloških odredbi. Više o priloškim odredbama saznajte u ovoj lekciji.

 

NEKOLIKO PRIMJERA

 

Mario möchte spielen.

 

Mario želi igrati.

 

Mario möchte Fußball spielen.

 

Mario želi fudbal igrati.

 

Mario möchte morgen Fußball spielen.

 

Mario želi sutra fudbal igrati.

 

Mario möchte morgen im Park Fußball spielen.

 

Mario želi sutra u parku fudbal igrati.

 

U prvoj rečenici nemamo ni priloške odredbe ni objekat. U drugoj rečenici smo dodali objekat Fußball između modalnog i glavnog glagola, a u trećoj i četvrtoj vrijeme, odnosno vrijeme i mjesto. U trećoj i četvrtoj rečecini možemo vidjeti kako objekat “Fußball” stoji iza vremena “morgen” i mjesta “im Park”, ali ispred glavnog glagola “spielen”. Dakle subjekat prvi, modalni glagol drugi (i promjenjen), priloške odredbe, objekat i zadnja riječ u rečenici uvijek mora da bude glavni glagol u infinitivu. 

NEKOLIKO PRIMJERA

 

Mario 

möchte 

spielen.

 

Mario 

želi 

igrati.

 

Mario 

möchte 

Fußball 

spielen.

 

Mario 

želi 

fudbal 

igrati.

 

Mario 

möchte 

morgen 

Fußball 

spielen.

 

Mario 

želi 

sutra 

fudbal 

igrati.

 

Mario 

möchte 

morgen 

im Park 

Fußball 

spielen.

 

Mario 

želi 

sutra 

u parku 

fudbal 

igrati.

 

U prvoj rečenici nemamo ni priloške odredbe ni objekat. U drugoj rečenici smo dodali objekat Fußball između modalnog i glavnog glagola, a u trećoj i četvrtoj vrijeme, odnosno vrijeme i mjesto. U trećoj i četvrtoj rečecini možemo vidjeti kako objekat “Fußball” stoji iza vremena “morgen” i mjesta “im Park”, ali ispred glavnog glagola “spielen”. Dakle subjekat prvi, modalni glagol drugi (i promjenjen), priloške odredbe, objekat i zadnja riječ u rečenici uvijek mora da bude glavni glagol u infinitivu. 

Perfekt

Što se perfekta, ali i drugih glagolskih vremena sa dva glagola tiče red riječi je isti. Ovaj put nećemo objašnjavati perfekt kao glagolsko vrijeme, ali ćemo pokazati na par primjera da je red riječi isti kao kod modalnih glagola. U perfektu su pomoćni glagoli haben ili sein, oni stoje na drugom mjestu (promjenjeni), a glavni glagol stoji na kraju u tzv. particip perfekt obliku.

 

NEKOLIKO PRIMJERA

Ich habe gegessen.

Ja sam jeo/jela.

Ich habe Obst gegessen.

Ja sam voće jeo/jela.

Ich habe gestern Obst gegessen.

Ja sam juče voće jeo/jela.

Ich habe gestern zu Hause Obst gegessen.

Ja sam juče kod kuće voće jeo/jela.

Ich habe gegessen.

Ja sam jeo/jela.

Ovdje smo kao i u zadnjoj tabeli s modalnim glagolima počeli sa prostim primjerom u kojem nemamo ni prilošku odredbu ni objekat, već samo subjekat, pomoćni glagol i glavni glagol. U drugoj rečenici smo dodali riječ “Obst”, koji stoji između pomoćnog i glavnog glagola. U trećem i četvrtom smo dodali priloške odredbe za vrijeme i mjesto, pri čemu je vrijeme ispred mjesta, a objekat Obst poslije njih, a glavni glagol je zadnja riječ u rečenicama sa više glagola u prostim rečenicama u prezentu.

Više o glagolskom obliku perfektu možete saznati ovdje. 

Što se perfekta, ali i drugih glagolskih vremena sa dva glagola tiče red riječi je isti. Ovaj put nećemo objašnjavati perfekt kao glagolsko vrijeme, ali ćemo pokazati na par primjera da je red riječi isti kao kod modalnih glagola. U perfektu su pomoćni glagoli haben ili sein, oni stoje na drugom mjestu (promjenjeni), a glavni glagol stoji na kraju u tzv. particip perfekt obliku.

 

NEKOLIKO PRIMJERA

 

Ich 

habe 

gegessen.

 

 

Ja 

sam 

jeo/jela.

 

Ich 

habe 

Obst 

gegessen.

 

 

Ja 

sam 

voće 

jeo/jela.

 

Ich 

habe 

gestern 

Obst 

gegessen.

 

 

Ja 

sam 

juče 

voće 

jeo/jela.

 

Ich 

habe 

gestern 

zu Hause 

Obst 

gegessen.

 

 

Ja 

sam 

juče 

kod kuće 

voće 

jeo/jela.

 

 

Ovdje smo kao i u zadnjoj tabeli s modalnim glagolima počeli sa prostim primjerom u kojem nemamo ni prilošku odredbu ni objekat, već samo subjekat, pomoćni glagol i glavni glagol. U drugoj rečenici smo dodali riječ “Obst”, koji stoji između pomoćnog i glavnog glagola. U trećem i četvrtom smo dodali priloške odredbe za vrijeme i mjesto, pri čemu je vrijeme ispred mjesta, a objekat Obst poslije njih, a glavni glagol je zadnja riječ u rečenicama sa više glagola u prostim rečenicama u prezentu.

Više o glagolskom obliku perfektu možete saznati ovdje.

Facebook
Youtube
Instagram

Nešto je ostalo nejasno?

Pišite mi i tokom slijedećeg prenosa na Youtubu ću uživo da odgovorim na Vaša pitanja!

    error: Sadržaj je zaštićen