Red riječi u prostim rečenicama
Mnoge učenike njemačkog jezika nerijetko zbunjuje redoslijed riječi u rečenicama. Kada ide glagol? Kada subjekat? Kada objekat? Ovdje se mora jasno naglasiti da nije uvijek isti redoslijed riječi, odnosno ne postoji neka čarobna formula koja se može upotrijebiti pri sklapanju rečenica, a moramo biti i svjesni da mnogi od nas ne pričaju i ne pišu uvijek ispravnim maternjim jezikom. Drugim riječima postoje stvari koje su bitne i kojih se moramo pridržavati, dok se druge stvari mogu “fulati”.
Kao što sam već prethodno napisao postoji nekoliko načina sklapanja prostih rečenica, a jedan od njih jeste sa subjektom na prvom mjestu, glagolom na drugom mjestu i objektom na trećem mjestu. Pozicija jedan i dva bi dakle bile “fiksne”, dok pozicije poslije njih nisu.
Primjer proste rečenice bi bio
Mario trinkt Tee. |
Mario pije čaj. |
Wir fahren Auto. |
(Mi) Vozimo auto. |
Du heißt Paula. |
Ti se zoveš Paula. |
Predlažem da uvijek počinjemo sa subjektom, odnosno onim ko vrši radnju u rečenici, odnosno ko pije, ko vozi, ko se zove, ko spava, ko uči, ko se smije itd.). Na drugom mjestu bi bio glagol (šta neko radi – piti, voziti, zvati se, spavati, učiti, smijati se itd.), a na trećem mjestu može da stoji svašta. Može da bude npr. priloška odredba za vrijeme koja odgovara na pitanje “kada?” (ubuduće ćemo to nazivati skraćeno “vrijeme”), priloška odredba za mjesto koja odgovara na pitanja “odakle?”, “gdje?” i “kuda?” (ubuduće ćemo to nazivati skraćeno “mjesto”), kao i objekti, a objekti su ono što pijemo, vozimo, vidimo, tražimo, učimo itd. Sve ove stvari imamo i na našem maternjem jeziku. Kada kažemo npr. “Ja kupujem sutra u prodavnici auto.” sve gore navedene vrste riječi su prisutne.
Ko: Ja
Subjekat – ich
Šta radiš: kupujem
Glagol – kaufe
Kada: sutra
Vrijeme – morgen
Gdje: u prodavnici
Mjesto – im Geschäft
Šta kupuješ: auto
Objekat – ein Auto
Pa dobijemo rečenicu na njemačkom:
Ich kaufe morgen
im Laden ein Auto.
Može se napisati još mnoštvo ovakvih rečenica i bitno je naglasiti da nećemo uvijek imati vrijeme, mjesto ili objekat. Nekad ćemo npr. jednostavno reći “Ja dolazim sutra” – “Ich komme morgen”. Sve zavisi šta želimo reći.
Ovo se može vježbati na slijedeći način. Prvo napišemo rečenicu sa subjektom i glagolom, pa je proširujemo sa priloškim odredbama i objektima:
Ich lese. |
(Ja) Čitam. |
Ich lese ein Buch. |
(Ja) Čitam jednu knjigu. |
Ich lese heute ein Buch. |
(Ja) Čitam danas jednu knjigu. |
Ich lese heute im Park ein Buch. |
(Ja) Čitam danas u parku jednu knjigu. |
Bez objekta:
Ich komme. |
(Ja) Dolazim. |
Ich komme um 10 Uhr. |
(Ja) Dolazim u 10 sati. |
Ich komme um 10 Uhr in die Schule |
(Ja) Dolazim u 10 sati u školu |
I tako dalje. Bitna stvar jeste da po pravilu objekat uvijek stoji poslije priloških odredbi, što naravno ne znači da Vas neće razumjeti ako kažete objekat prije priloških odredbi. Kada su priloške odredbe u pitanju za sada se držite toga da vrijeme treba da stoji ispred mjesta.
Ovdje možete naučiti kakav je redoslijed riječi u rečenicama u kojim imamo pomoćni glagol poput modalnih ili haben i sein u perfektu.
Mnoge učenike njemačkog jezika nerijetko zbunjuje redoslijed riječi u rečenicama. Kada ide glagol? Kada subjekat? Kada objekat? Ovdje se mora jasno naglasiti da nije uvijek isti redoslijed riječi, odnosno ne postoji neka čarobna formula koja se može upotrijebiti pri sklapanju rečenica, a moramo biti i svjesni da mnogi od nas ne pričaju i ne pišu uvijek ispravnim maternjim jezikom. Drugim riječima postoje stvari koje su bitne i kojih se moramo pridržavati, dok se druge stvari mogu “fulati”.
Kao što sam već prethodno napisao postoji nekoliko načina sklapanja prostih rečenica, a jedan od njih jeste sa subjektom na prvom mjestu, glagolom na drugom mjestu i objektom na trećem mjestu. Pozicija jedan i dva bi dakle bile “fiksne”, dok pozicije poslije njih nisu.
Primjer proste rečenice bi bio
Mario trinkt Tee. | Mario pije čaj. |
Wir fahren Auto. | (Mi) Vozimo auto. |
Du heißt Paula. | Ti se zoveš Paula. |
Predlažem da uvijek počinjemo sa subjektom, odnosno onim ko vrši radnju u rečenici, odnosno ko pije, ko vozi, ko se zove, ko spava, ko uči, ko se smije itd.). Na drugom mjestu bi bio glagol (šta neko radi – piti, voziti, zvati se, spavati, učiti, smijati se itd.), a na trećem mjestu može da stoji svašta. Može da bude npr. priloška odredba za vrijeme koja odgovara na pitanje “kada?” (ubuduće ćemo to nazivati skraćeno “vrijeme”), priloška odredba za mjesto koja odgovara na pitanja “odakle?”, “gdje?” i “kuda?” (ubuduće ćemo to nazivati skraćeno “mjesto”), kao i objekti, a objekti su ono što pijemo, vozimo, vidimo, tražimo, učimo itd. Sve ove stvari imamo i na našem maternjem jeziku. Kada kažemo npr. “Ja kupujem sutra u prodavnici auto.” sve gore navedene vrste riječi su prisutne.
Ko: Ja
Subjekat – ich
Šta radiš: kupujem
Glagol – kaufe
Kada: sutra
Vrijeme – morgen
Gdje: u prodavnici
Mjesto – im Geschäft
Šta kupuješ: auto
Objekat – ein Auto
Pa dobijemo rečenicu na njemačkom:
Ich kaufe morgen im Laden ein Auto.
Može se napisati još mnoštvo ovakvih rečenica i bitno je naglasiti da nećemo uvijek imati vrijeme, mjesto ili objekat. Nekad ćemo npr. jednostavno reći “Ja dolazim sutra” – “Ich komme morgen”. Sve zavisi šta želimo reći.
Ovo se može vježbati na slijedeći način. Prvo napišemo rečenicu sa subjektom i glagolom, pa je proširujemo sa priloškim odredbama i objektima:
Ich lese. | (Ja) Čitam. |
Ich lese ein Buch. | (Ja) Čitam jednu knjigu. |
Ich lese heute ein Buch. | (Ja) Čitam danas jednu knjigu. |
Ich lese heute im Park ein Buch. | (Ja) Čitam danas u parku jednu knjigu. |
Bez objekta:
Ich komme. | (Ja) Dolazim. |
Ich komme um 10 Uhr. | (Ja) Dolazim u 10 sati. |
Ich komme um 10 Uhr in die Schule. | (Ja) Dolazim u 10 sati u školu. |
I tako dalje. Bitna stvar jeste da po pravilu objekat uvijek stoji poslije priloških odredbi, što naravno ne znači da Vas neće razumjeti ako kažete objekat prije priloških odredbi. Kada su priloške odredbe u pitanju za sada se držite toga da vrijeme treba da stoji ispred mjesta.
Ovdje možete naučiti kakav je redoslijed riječi u rečenicama u kojim imamo pomoćni glagol poput modalnih ili haben i sein u perfektu.
Nešto je ostalo nejasno?
Pišite mi i tokom slijedećeg prenosa na Youtubu ću uživo da odgovorim na Vaša pitanja!