Prošlo glagolsko vrijeme Perfekt

Perfekt je jedno od tri glagolska vremena za prošlost u njemačkom jeziku i on se kao na našim jezicima gradi s dva glagola, s tim što je redoslijed relativno jasno definisan i malo manje fleksibilan nego u našim jezicima. Tokom ove lekcije ćemo se osvrnuti na nekoliko ključnih stvari u perfektu, a to su:

• pomoćni glagoli
• particip perfekt (grupa 1)
• redoslijed riječi
• kombinovanje perfekta sa priloškim odredbama
• postavljanje pitanja u perfektu
• particip perfekt (grupe 2, 3 i 4)
• definicija za particip perfekt grupe 1

Pomoćni glagoli

U njemačkom jeziku se koriste dva pomoćna glagola u perfektu, a to su haben i sein, pri čemu glagol haben ima daleko širi spektar korištenja od glagola sein. Iako je u pitanju perfekt, odnosno prošlo vrijeme pomoćni glagoli haben i sein će da budu u prezentu, odnosno:

Relativno je jasno definisano kada koristimo glagol haben, a kada koristimo glagol sein kao pomoćne glagole u perfektu:

Glagol sein kao pomoćni glagol u perfektu koristimo za:

• glagole kretanja poput gehen, fahren, laufen, schwimmen, fliegen, rennen, reisen, kommen itd.
• glagole promjene stanja aufwachen, einschlafen, sterben
• neki nekategorisani glagoli poput sein, passieren, werden, bleiben, itd.

Glagol haben kao pomoćni glagol u perfektu koristimo u 90% slučajeva i za njega nećemo izdvajati nikakve konkretne primjere, ali ćemo se svakako i na njega osvrnuti malo kasnije kada dođemo do praktičnih primjera. Jako je bitno razumjeti da se ovaj glagol koristi skoro uvijek u perfektu.

Osim toga glagol haben kao pomoćni glagol u perfektu više ne znači „imati“, već preveden na naše jezike znači isto što i „sein“, odnosno „biti“. Ovo na početku može biti malo konfuzno, ali se vremenom usvoji.

Particip perfekt (grupa 1 – ge + t/en)

Pored pomoćnih glagola haben i sein nam treba i glavni glagol kako bismo napisali ili rekli rečenicu u perfektu. Glavni glagol je u suštini ono što je u prošlosti urađeno (jeo/jela, pio/pila, vozio/vozila, učio/učila, spavao/spavala itd.), a u perfektu će on biti u tzv. particip perfekt formi, poznatoj i pod imenom „Partizip II“.

Particip perfekt se gradi na nekoliko načina i zvanično postoje četiri grupe particip perfekta. Svi oni imaju istu funkciju i stoje u rečenici na istom mjestu, ali se grade svaki na svoj način. Svaki glagol ima svoju particip perfekt formu i ona se nikada ne mijenja. Zašto ovo naglašavam? Zato što se na našim jezicima kroz lica mijenjaju i glavni i pomoćni glagoli, a u njemačkom jeziku samo pomoćni. Dakle ako jednom naučite particip perfekt formu nekog glagola, znaćete je za sva lica i neke druge (buduće) glagolske oblike.

Pređimo na tvorbu samog particip perfekta. Particip perfekt forma većine glagola je u grupi 1. To znači da će glagol dobiti prefiks ge- i završetak -t ili –en, a između njih obično stoji osnova glagola.

Moja preporuka je da svaki prosječni učenik njemačkog jezika kao stranog jezika i koji nema neke više lingvisitičke ambicije od svakodnevne komunikacije na poslu i svakodnevnom životu uči particip perfekt oblike glagola lagano i postepeno napamet kako se bude susretao s novim glagolima umjesto da učiti po definiciji da li glagol u perfektu završava na –t ili –en. Ako nekoga zanima definicija po kojoj se određuje da li glagol u particip perfektu završava na –t ili –en, moćiće da je pročita na dnu ove lekcije u skraćenoj formi.

Pojednostavljena varijanta glasi da svaki glagol ima svoju particip perfekt formu i da se ona nikada ne mijenja. Ako je naučimo jednom onakva kakva jeste, ona ostaje takva i nikada se neće promijeniti. Evo i nekoliko primjera particip perfekta prve grupe.

Kompletan spisak svih glagola u svim oblicima postoji na stranici verbformen.de .

Redoslijed riječi u perfektu

Što se perfekta tiče njegov redoslijed riječi je isti kao i u svim rečenicama s dva glagola. Po pravilu subjekat u nominativu stoji na prvom mjestu, pomoćni glagol haben ili sein na drugom, a particip perfekt obavezno uvijek mora da bude zadnja riječ u rečenici (u predikatu).

NEKOLIKO PRIMJERA*

*Redoslijed riječi na desnoj strani je prilagođen redoslijedu na njemačkom jeziku

Ako postoje priloške odredbe ili objekti kao u gore navedenim rečenicama onda oni stoje po pravilu između pomoćnog glagola haben ili sein i glavnog glagola koji je zadnja riječ u rečenici/predikatu.

Postavljanje pitanja u perfektu

Pitanja u perfektu se postavljaju klasično kao i u drugim vremenima. U većini slučajeva će to biti ili W-pitanjem ili s glagolom na prvom mjestu. Više o postavljanju pitanja možete saznati u ovoj lekciji.

W – pitanja

Na isti način se mogu sklapati rečenice sa svim W-riječima. U većini slučajeva redoslijed je slijedeći:

W-riječ → pomoćni glagol haben/sein → subjekat → priloške odredbe i/ili objekat → particip perfekt

Na W-pitanja standardno ne možemo odgovarati sa da ili ne. To međutim možemo u slijedećoj vrsti pitanja.

Da/Ne – pitanja (pitanja s glagolom na prvom mjestu)

I ovdje je redoslijed riječi relativno jasno definisan – pomoćni glagol ili haben ili sein stoji na prvom mjestu promjenjen kroz lica u skladu sa subjektom koji stoji na drugom mjestu. Particip perfekt je i u ovom slučaju na zadnjem mjestu, a između subjekta i particip perfekta stoje priloške odredbe i objekti ako ih uopšte imamo u rečenici.

Particip perfekt (Grupe 2, 3 i 4)

Već smo rekli da je većini glagola particip perfekt u grupi 1, odnosno imaće prefiks ge- i završetke –t ili –en. Postoje međutim glagoli čiji particip perfekt drugačije gradimo. Preletićemo svaku od ovih kategorija.

Grupa 2 - razdvojivi glagoli

U grupu 2 spadaju razdvojivi glagoli poput anrufen, einkaufen, aufräumen, einsteigen, aussteigen, fernsehen itd. Ako želite saznati više o razdvojivim glagolima provjerite i ovu lekciju. Particip perfekti ovih glagola se međutim grade tako što se prefiks ge- iz prve kategorije stavi između prefiksa razdvojivog glagola i njegove particip perfekt forme. Najlakše ćemo to pokazati na nekoliko primjera s gore navedenim glagolima:

U ovu grupu spadaju glagoli koji počinju na: ab-, an-, auf-, aus-, ein-, heim-, her-, hin-, los-, mit-, nach-, vor-, weg-, zu- i zurück.

Grupa 3 - glagoli koji završavaju na -ieren

Svi glagoli koji završavaju na –ieren spadaju u kategoriju 3. Oni u particip perfektu nikada ne dobijaju prefiks ge- i uvijek završavaju na –iert. Evo i nekoliko primjera:

Grupa 4 - nerazdvojivi glagoli

U ovu grupu spadaju tzv. nerazdvojivi glagoli. To su glagoli koji izgledaju kao bi mogli biti razdvoji, ali oni to nisu. To su glagoli koji počinju na: be-, emp-, ent-, er-, ge-, hinter-, miss-, ver- i zer-. Ovi glagoli kao i ovi prethodni nikada ne dobijaju ge- u particip perfektu, već počinju onako kao što počinju i u infinitivu, a završavaju na –t ili –en kao i glagoli iz prve grupe. Primjeri s ovom vrstom glagola bi bili npr.:

Skraćena definicija po kojoj možemo utvrditi da li particip perfekt u prvoj grupi završava na –t ili –en.

Pravilni glagoli u particip perfektu dobijaju prefiks ge- i nastavak –t. Između ge- i –t stavljamo osnovu nekog glagola. Osnova nekog glagola je kada mu iz infinitiva odbijemo nastavak –en, kao npr.

machen – odbijemo mu –en → ostane „mach“, na „mach“ dodamo ge- i –t pa dobijemo „gemacht“

suchen → such → ge + such + t = gesucht

kochen → koch → ge + koch + t = gekocht

spielen → spiel → ge + spiel + t = gespielt

Nepravilni glagoli kojima se mijenja osnova preteritu ili particip perfektu dobijaju prefiks ge- i nastavak –en.

bitten - gebeten - nepravilan u preteritu (bat), pa u particip perfektu završava na –en

fallen - gefallen - nepravilan u preteritu (fiel), pa u particip perfektu završava na –en

gehen - gegangen - nepravilan u preteritu (ging), pa u particip perfektu završava na –en

sehen - gesehen - nepravilan u preteritu (sah), pa u particip perfektu završava na –en